Без темы
<<  Komarova N. 9a class KONTROLL VENTILER  >>
Картинок нет
Картинки из презентации «KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM» к уроку английского языка на тему «Без темы»

Автор: Marina. Чтобы познакомиться с картинкой полного размера, нажмите на её эскиз. Чтобы можно было использовать все картинки для урока английского языка, скачайте бесплатно презентацию «KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM.ppt» со всеми картинками в zip-архиве размером 275 КБ.

KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM

содержание презентации «KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM.ppt»
Сл Текст Сл Текст
1KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO 17stru?njaka za izvedbu Sustavnost u
NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S provedbi programa Prostor, literatura,
OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM. Kolegij tehni?ka opremljenost Nadzor nad izvedbom
“Socijalni rad i mladi dru?tveno Evaluacija Osigurana potrebna financijska
neprihvatljivog pona?anja” 2014/2015. sredstva Dugoro?ni plan razvoja programa.
2Neka polazna pitanja. Zbog ?ega Po?eljna obilje?ja dobrog programa:
prevencija? ?to prevencija obuhva?a (kako, Teorijska utemeljenost, dokazana
kada, gdje, tko..)? Na ?emu se prevencija u?inkovitost u primjeni, uklju?enost
treba temeljiti? Kako znati je li neki korisnika u planiranje i ocjenjivanje,
preventivni program uspje?an? uva?avanje resursa djece i obitelji,
3Razmislite… U kakvom dru?tvenom u?enje vje?tina, programi pomo?i
kontekstu djeca i mladi danas ?ive? Mogu obiteljima u krizi, prilago?enost
li djeca, mladi i obitelji danas interesima korisnika, podr?ka lokalne
kvalitetno odgovoriti na sve izazove i zajednice. Po?eljna obilje?ja dobrog
rizike? Mo?emo li danas govoriti o programa: Suradnja s drugim institucijama,
“dru?tvu u riziku”? ?to mo?e (i treba) fleksibilnost, potpora lokalne zajednice i
dru?tvo u?initi da osigura sigurnost i dr?avnih tijela, plan stru?nog
dobrobit djece i mladih? usavr?avanja stru?njaka, supervizija.
4Temelji prevencije. Istra?ivanja, 18Zajedni?ke odlike obilje?ja
izvje?taji, pra?enja... koja provode u?inkovitih preventivnih programa u
sveu?ili?ta, znanstveni centri i podru?ju zlouporabe droga, rizi?nih
instituti... Do nekih podataka i seksualnih pona?anja, ?kolskog neuspjeha i
pokazatelja te?ko je do?i (napu?tanje delinkventnog pona?anja (Benard,
?kole, problemi svakodnevnog ?ivljenja 1986.,Nation i sur. 2003., Ajdukovi? i
obitelji....) Statistike te?ko mogu Marohni?, 2011.). Utemeljenost na teoriji
opisati stvarno stanje problema mladih i Utemeljenost na spoznajama o pona?anju,
zato su potrebne odgovaraju?e u?enju i promjeni pona?anja
epidemiolo?ke studije i longitudinalna Opse?ne/sveobuhvatne usluge Razli?ite i
istra?ivanja, ali i kvalitativna vi?estruke metode djelovanja Dovoljna
istra?ivanja. izlo?enost/dostupnost Vremenska
5Potreba za prevencijom. Svi imamo primjerenost razvojnim potrebama
pravo na zadovoljavanje osnovnih Usmjerenost na razvoj bliskih odnosa
psiholo?kih i fiziolo?kih potreba i prava, Socio-kulturalna relevantnost Dobro
op?u dobrobit i dobro mentalno zdravlje educirano osoblje Evaluacija ishoda.
Brojni pokazatelji o broju djece i mladih 19A kako to izgleda u praksi? Primjer
s razli?itim oblicima rizi?nih pona?anja “Programa prevencije poreme?aja u
Ne interveniranje ili nepravodobno pona?anju i funkcioniranju djece
interveniranje na probleme stvara ve?e osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
probleme i tro?kove u budu?nosti Prema Zagreba” (Franji?, Lada i Vla?i?,
Nacionalnoj strategiji prevencije 2006/7.).
poreme?aja u pona?anju djece i mladih 20Program prevencije poreme?aja u
(2003.) potrebno je osigurati minimalne pona?anju i funkcioniranju djece
uvjete potrebne za kvalitetan, uspje?an i osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
zdrav rast i razvoj novih nara?taja u Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)
Republici Hrvatskoj te otklanjanje rizika (primarna prevencija poreme?aja u
odgovornih za nastajanje poreme?aja u pona?anju). Kratkoro?ni ciljevi programa
pona?anju te nastalih poreme?aja u Okupiti zainteresirane voditelje programa
pona?anju i njihovih posljedica. Dobiti suglasnost ravnatelja ?kole za
6Kako opisati prevenciju (1). provo?enje programa s u?enicima i
Prevencija je nova interdisciplinarna roditeljima Organizirati susret s
znanost razvijena u posljednjih 15 godina razrednicima i stru?nim djelatnicima ?kola
na svjetskoj razini Prema Gibbs i Bennett s ciljem informiranja Odabrati budu?e
(1990) prevencija je suradni?ki razli?itih korisnike programa (djecu i roditelje) u
dionika u zajednici u planiranju i suradnji sa stru?nim osobljem ?kole prema
primjeni mnogostrukih strategija koje: kriteriju vrste i te?ine rizi?nih
smanjuju specifi?ne rizike povezane s ?initelja kojima su izlo?eni Motivacijski
problemima u pona?anju mladih ja?aju susret s roditeljima i dobivanje
za?titne ?imbenike koji osiguravaju suglasnosti za sudjelovanje djece u
zdravlje mladih ljudi i njihovu dobrobit programu Izraditi detaljan raspored sati i
Prema “The Wiskonsin Department of Public aktivnosti za svaku grupu (roditelji i
Instruction” (1995) prevencija je proces djeca) Osigurati prostoriju za sastanke,
koji pru?a mogu?nost (pomo? i podr?ku) edukaciju, superviziju i evaluaciju
potrebnu za suo?avanje sa stresnim Educirati zainteresirane voditelje
?ivotnim uvjetima i potrebama kako bi programa Detaljno razraditi radionice za
izbjegli pona?anja koja bi mogla dovesti u?enike i roditelje prema specifi?nim
do negativnih fizi?kih, psihosocijalnih potrebama Utvrditi na?in prikupljanja,
ili socijalnih posljedica kroz analize i evaluacije poduzetih aktivnosti
uspostavljanje i poticanje: bazi?ne Odrediti voditelje radionica Izraditi
sigurnosti i kvalitetne slike o sebi informativni materijal Organizirati
samopo?tovanja i samopouzdanja pozitivne promid?bu putem javnih prezentacija
orijentacije prema okolini znanja, Zapo?eti grupni rad s u?enicima i njihovim
vje?tina i kompetencija za no?enje sa roditeljima.
?ivotnim situacijama sustava podr?ke na 21Program prevencije poreme?aja u
sve tri razine zdravog okru?enja i pona?anju i funkcioniranju djece
funkcioniranja lokalne zajednice. osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
7Kako opisati prevenciju (2). Imaju?i u Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.).
vodu sva gledi?ta i stvarno stanje u Dugoro?ni ciljevi programa: U radu s
Republici Hrvatskoj prevencija se mo?e djecom: U radu s roditeljima: Otkriti i
opisati kao slo?eni sustav mjera, potaknuti razvoj pozitivnih potencijala
aktivnosti i kontinuiranih napora djetetove li?nosti Stvoriti okru?je
usmjerenih otklanjanju rizi?nih ?initelja sigurnosti, za?ti?enosti, pripadnosti
ili posljedica njihovog djelovanja, Pru?iti iskustvo pozitivnog, ugodnog,
ja?anja za?titnih na svim razinama, zabavnog Zaustaviti negativno a ja?ati
podru?jima i klju?nim to?kama s ciljem pozitivno pona?anje i percipiranje sebe i
osiguravanja kvalitetnog rasta, razvoja, okoline Razvijati i ja?ati komunikacijske
prilagodbe i sazrijevanja novih nara?taja i socijalne vje?tine Odgajati djecu za
u sigurne, prilago?ene, uspje?ne i sretne zdrav ?ivot i socijalno po?eljan na?in
a samim tim i zdrave ljude. zadovoljavanja svojih potreba Prevencija
8Postavke prevencijske znanosti – razli?itih oblika rizi?nog pona?anja
rizi?ni i za?titni ?imbenici. Postoje djece. Podizanje razine roditeljske
razli?iti rizi?ni i za?titni ?imbenici kompetencije Edukacija roditelja o
dje?jeg razvoja Prepoznat je mix va?nosti i na?inu ostvarenja kvalitetne
ranjivosti i otpornosti Prepoznatljive komunikacije u obitelji Uspostavljanje i
rizi?ne ?imbenike treba sistematizirati, poticanje kvalitetnijih me?uodnosa unutar
opisati, povezati s negativnim obitelji (uva?avanje, po?tivanje,
posljedicama za dijete, mladog ?ovjeka te tolerancija, iskrenost i razumijevanje)
pristupiti izradi, provedbi i evaluaciji Neutraliziranje ?imbenika rizika u
programa Prepoznatljive ?imbenike za?tite obiteljima Senzibilizacija roditelja za
treba staviti na kori?tenje prepoznavanje potreba djeteta i njegovih
(obitelj,vrti?, ?kola, zajednica) kroz pozitivnih potencijala Poticanje roditelja
programe primarne prevencije. na stvaranje mre?e podr?ke me?u njima
9Model prevencije (Ba?i?, 1995., Razvijanje trajne suradnje izme?u
1997b). roditelja i stru?njaka.
10Intervencijski spektar (Mrazek, 22Program prevencije poreme?aja u
Haggerty, 1994.). Prevencija. Tretman. pona?anju i funkcioniranju djece
Odr?avanje tretmana. Univerzalna. osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
Identificirani slu?ajevi. Dugotrajni Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.).
tretmani. Selektivna. Standardni tretman Vremenski raspored provo?enja Pripremna
za znane poreme?aje. Standardni tretman za faza (selekcija korisnika, odabir
znane poreme?aje. Posttretman. voditelja, edukacija, senzibilizacija
Posttretman. Indicirana. ?kole i roditelja i pristanak roditelja)
11Kontinuum rizika i intervencija. Faza provedbe programa (u trajanju od 10
Kontinuum/ rizik. Minimalni rizik. mjeseci) Rad s grupama djece u osnovnim
Umjereni rizik. Visoki i vrlo visoki ?kolama (2 sata tjedno uz dodatne
rizik. Kontinuum rizika/potreba. Ulaganje izvangrupne aktivnosti najmanje jednom
u u?enje, znanje, odgoj, socijalizaciju, mjese?no) Rad s grupama roditelja (svaki
zdravlje. Briga, za?tita, pomo?, nadzor, tjedan u trajanju od dva sata) Zavr?etak
vo?enje. Rehabilitacija, psihoedukacija, rada (primije?en napredak).
preodgoj, resocijalizacija, lije?enje. 23Program prevencije poreme?aja u
Kontinuum populacije. Op?a populacija. pona?anju i funkcioniranju djece
Ciljana populacija. Indicirana populacija. osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
Kontinuum intervencija. Prevencija Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.).
(primarna). Rane intervencija. Tretman. Provedba programa Sudjelovali su ?lanovi
Kontinuum programa. Prevencijski programi udruge “Poticaj” i njihovi suradnici
na razini: zajednice, obitelji, ?kole, Voditelji - motivirani, prethodno
pojedinca. Rano interventni programi na iskustvo, potrebna kvalifikacija za rad s
razini: zajednice, obitelji, ?kole, djecom i mladima i njihovim roditeljima,
pojedinca. Tretmanski programi na razini: dodatno educirani za provo?enje programa
zajednice, obitelji, ?kole, pojedinca. (u suradnji sa Studijskim centrom
12Primjer planiranja prevencije za rizik socijalnog rada) Kori?ten je autenti?an
nereguliranog socijalno-emocionalnog pristup verificiran i evaluiran te
funkcioniranja. Emocionalna samoregulacija prihva?en od strane UNICEF-a, Ministarstva
– emocionalna inteligencija Poma?e djeci i zdravstva i socijalne skrbi, Zavoda za
odraslima da usmjere i odr?e pozornost, ?kolstvo Ministarstva znanosti,
omogu?e odvijanje smislenih, usmjerenih obrazovanja i ?porta poznat pod nazivom
aktivnosti koje poduzimaju kako bi nadi?li “Male kreativne socijalizacijske skupine”
zapreke, rije?ili probleme i odr?ali (grupni model rada u malim vr?nja?kim
osje?aj svoje dobrobiti. Neregulirano skupinama) Program se provodio u ?kolama
pona?anje o?ituje se kao djetetova izvan redovnog plana i programa rada ?kola
impulzivnost, agresivnost ili pak velika Rad s vr?nja?kom skupinom (individualni i
zako?enost i povla?enje. Oba oblika grupni) u svrhu ja?anja individualnosti,
ote?avaju intelektualno napredovanje i stvaranja i ja?anja bazi?ne sigurnosti,
uspostavljanje povoljnih odnosa s pozitivne slike o sebi, samopouzdanja,
okolinom. neovisnosti, prilago?enosti, prepoznavanja
13Nastavak...... Obiteljski rizici za i do?ivljaja vlastite uspje?nosti, sre?e s
nepovoljan razvoj emocionalne drugim umjesto na ra?un drugog
samoregulacije Prelijevanje svakodnevnih Osvje?tavanje djeci putove postizanja
bra?nih napetosti na nepovoljne odnose s bio-psiho-socijalne ravnote?e u svrhu
djecom Tjelesno ka?njavanje, zanemarivanje prevencije poreme?aja u pona?anju.
i zlostavljanje djece Djetetovo nazo?enje 24Program prevencije poreme?aja u
roditeljskim sva?ama i me?usobnom nasilju pona?anju i funkcioniranju djece
Nekvalitetno roditeljstvo za djecu osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
negativne emocionalnosti (djeca priro?eno Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.).
sklona emocijama straha, ljutnje, tuge Rad s djecom Skupine djece od 10-12
izazvat ?e ?e??e roditelje na vikanje, ?lanova okupljaju se jednom tjedno po dva
grubo pona?anje, ustezanje izraza ljubavi sata Svaka skupina ima dva voditelja (rade
i tjelesno ka?njavanje ?to pove?ava s djecom i prate svako dijete u svim
njihove priro?ene sklonosti negativnim aktivnostima grupe kako bi mogli
emocijama (Morris i sur. 2002.) Krizne identificirati probleme ali i potaknuti
obiteljske situacije (razvod roditelja, razvoj zdravih snaga u djetetu) Grupne
smrt i bolest ?lana obitelji, aktivnosti - razli?ite radionice tematski
hospitalizacija djeteta, alkoholizam i i sadr?ajno prilago?ene dobi i aktualnim
ovisnosti u obitelji, nagla promjena problemima djece (razli?ite interakcijske
ekonomske mo?i obitelji, dugotrajna igre za me?usobno upoznavanje, razvoj
nezaposlenost roditelja) Op?e obiteljsko bazi?ne sigurnosti, pozitivne slike o
ozra?je neprihva?anja djeteta (koje se sebi, poticanje kreativnosti,
o?ituje u svim oblicima emocionalnog senzibilnosti, kooperativnosti u grupi,
sustezanja i grubog i bezosje?ajnog odnosa razvoj asertivnosti i otkrivanje i
prema djetetu) O?eva neuklju?enost u brigu utvr?ivanje osobnih kvaliteta i
za dijete (pokazalo se da je o?evo potvr?ivanje pozitivnih oblika pona?anja,
odbacivanje najve?i uzrok agresivnog, igre za poticanje grupne dinamike,
delinkventnog i ovisni?kog pona?anja sportske igre.... Jednom mjese?no grupni
djeteta (Kereste?, 2001.). izlet u prirodu, posjet kazali?tu,
14Nastavak...... Primarna prevencija zoolo?kom vrtu... Svaka skupina postaje
Osvje??ivanje va?nosti razvoja emocionalne “dobra obitelj” za svakog ?lana, u njoj se
samoregulacije i uloge obitelji: dr?anjem djeca pronalaze i dobiju poruke i sadr?aje
psiho-edukacija za roditelje koje su izostali u primarnoj obitelji
organiziranjem psiholo?ke pomo?i i potpore Karitativna komponenta: izrada poklona za
majkama putem posjeta u domu, grupnih bolesnu djecu, umirovljenike.
sastanaka, telefonske potpore odr?avanjem 25Program prevencije poreme?aja u
stalnih kontakata i savjetovanja majki sa pona?anju i funkcioniranju djece
psiholo?kom slu?bom u primarnoj osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
zdravstvenoj za?titi i slu?bom socijalne Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.).
za?tite, s posebnom brigom upu?enom na Rad s roditeljima Provodi se zajedno sa
znakove op?eg ozra?ja neprihva?anja stru?nim osobljem ?kole paralelno uz rad s
djeteta i nerazumijevanja ?tetnosti djecom Susreti s roditeljima u zasebnom
tjelesnog ka?njavanja i grubog odno?enja terminu jednom tjedno po dva sata bez
Sekundarna prevencija Nadzor socijalne prisustva djece (cilj je senzibilizirati
slu?be nad obiteljskim emocionalnim roditelje i stru?ne djelatnike za neuo?ene
ozra?jem u rizi?nim obiteljima radi i zanemarene potrebe, resurse i pozitivne
uspostavljanja primjerenih oblika pomo?i kapacitete djece) Zajedni?ki analiziraju
(savjetovanje, razgovori, mogu?nost pomo?i nedoumice, dvojbe i probleme, rade na
u vremenu i materijalnim sredstvima, dobroj komunikaciji me?u partnerima i u
uklju?ivanje obitelji u ?iru zajednicu) obitelji (prevenciji neprihvatljivog
Tercijarna prevencija Stalno pona?anja), socijalnih vje?tina, ja?anju
preispitivanje i uskla?ivanje obiteljske kvalitetnog partnerstva i odgovornog
legislative s najnovijim spoznajama roditeljstva Radionice namijenjene boljem
znanosti, ?to se odnosi na odstranjivanje razumijevanju potreba djece, razvijanju
djeteta iz nepovoljnih obiteljskih komunikacijskih vje?tina, izgradnji
okolnosti, uvjete posvajanja i skrbni?tva, kvalitetnijeg odnosa s djecom te
dodjeljivanje djeteta jednom od roditelja rje?avanju razli?itih odgojnih problema
prilikom rastave i privremenog izdvajanja Voditelji su stru?njaci posebno educirani
djeteta iz obitelji. za vo?enje Malih kreativnih
15Sveobuhvatne preventivne intervencije. socijalizacijskih skupina kojima je
Definiraju se kao slo?en skup aktivnosti omogu?ena kontinuirana supervizija.
usmjerenih prema: razvoju osobnih i 26Program prevencije poreme?aja u
psiho-socijalnih kompetencija djece, pona?anju i funkcioniranju djece
mladih i odraslih te promjenama u osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
socijalnim i drugim sustavima zajednica Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.).
kako bi bolje odgovarali potrebama ljudi Supervizija Provodi se na dva na?ina: u
op?enito Temelje se na: vi?e ?imbenika malim skupinama najvi?e 5-6 voditelja i
(rizika, posebnih potreba i za?tite) vi?e individualno Jedanput mjese?no u trajanju
sustava (s kojima je dijete ili mlada od tri sata Voditelji grupa imaju
osoba u interakciji) vi?e slojeva (od mogu?nost uz stru?no vo?enje
individualne do makro razine). kvalificiranog supervizora zajedni?ki
16Prikaz sveobuhvatne strategije u?iti kako prevladati eventualne probleme
(Coolbaugh, Hansel, 2000). Rizi?no u provedbi programa, me?usobno
pona?anje problemi i poreme?aji u razmjenjivati iskustva u radu te sadr?ajno
pona?anju delinkvencija ozbiljni oboga?ivati program Individualni rad
prijestupi. Prevencija Ciljana populacija: organizira se prema potrebi barem dva sata
mladi u riziku. Prevencija Ciljana tjedno.
populacija: mladi u riziku. Prevencija 27Program prevencije poreme?aja u
Ciljana populacija: mladi u riziku. pona?anju i funkcioniranju djece
Stupnjevito djelovanje Ciljana populacija: osnovno?kolske dobi na podru?ju grada
delinkventni mladi. Stupnjevito djelovanje Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.).
Ciljana populacija: delinkventni mladi. Evaluacija Provo?ena je kontinuirano za
Stupnjevito djelovanje Ciljana populacija: svaki susret grupe djece i roditelja
delinkventni mladi. Programi za sve. Voditelji grupe prate na individualnoj i
Programi za mlade u riziku. Trenutne grupnoj razini sudjelovanje svakog djeteta
intervencije. Po?etne sankcije. Ozbiljnije kao i roditelja te upisuju zapa?anja u
sudske mjere. Osposobljavanje i dnevnik rada za svaki susret posebno
posttretman. Ciljevi za rehabilitaciju: Kvantitativna evaluacija za svakog ?lana
Uklju?ivanje obitelji Reintegracija u grupe i svaki grupni susret kojom se na
zajednicu Uspjeh u obrazovanju i razvoj skali Likertovog tipa od 10 stupnjeva
vje?tina Razvoj zdrave vr?nja?ke mre?e procjenjuje sudjelovanje svakog ?lana
Razvoj prosociajlnih vrijednosti Izbor tijekom grupnih aktivnosti prema
zdravih stilova ?ivota. Ciljevi za slijede?im kriterijima: konstruktivnost,
rehabilitaciju: Uklju?ivanje obitelji kooperativnost, zadovoljstvo susretom,
Reintegracija u zajednicu Uspjeh u kvaliteta rada grupe u cjelini, kvaliteta
obrazovanju i razvoj vje?tina Razvoj rada voditelja Finalna evaluacija.
zdrave vr?nja?ke mre?e Razvoj 28Jeste li u osnovnoj ?koli ili u
prosociajlnih vrijednosti Izbor zdravih srednjoj ?koli bili kada uklju?eni u kakav
stilova ?ivota. Ciljevi za rehabilitaciju: program ili radionice kojima se nastojalo
Uklju?ivanje obitelji Reintegracija u prevenirati probleme, poreme?aje u
zajednicu Uspjeh u obrazovanju i razvoj pona?anju djece i mladih? Ili ste mo?da
vje?tina Razvoj zdrave vr?nja?ke mre?e kao voditelji ili suvoditelji sudjelovali
Razvoj prosociajlnih vrijednosti Izbor u provedbi nekog preventivnog programa?
zdravih stilova ?ivota. Ciljevi za razvoj Kakvo je va?e iskustvo temeljem tog
mladih: Zdrave i bri?ne obitelji Sigurne sudjelovanja?
zajednice Povezanost sa ?kolom 29Literatura. Ajdukovi?, M., Marohni?,
Prosocijalni vr?nja?ki odnosi Osobni S. (2011). Smjernice za planiranje,
razvoj i ?ivotne vje?tine Izbor zdravih provedbu i evaluaciju prevencijskih i
stilova ?ivota. Ciljevi za razvoj mladih: tretmanskih programa za?tite djece od
Zdrave i bri?ne obitelji Sigurne zajednice nasilja. Zagreb: Ministarstvo obitelji,
Povezanost sa ?kolom Prosocijalni branitelja i me?ugeneracijske
vr?nja?ki odnosi Osobni razvoj i ?ivotne solidarnosti. Ba?i?, J., Feri?, M. i
vje?tine Izbor zdravih stilova ?ivota. Knan?eli?, V. (2001). Od primarne
Ciljevi za razvoj mladih: Zdrave i bri?ne prevencije do ranih intervencija. Zagreb:
obitelji Sigurne zajednice Povezanost sa Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
?kolom Prosocijalni vr?nja?ki odnosi Sveu?ili?ta u Zagrebu. Standardi programa
Osobni razvoj i ?ivotne vje?tine Izbor prevencije poreme?aja u pona?anju djece i
zdravih stilova ?ivota. mladih (2003). Zagreb: Dr?avni zavod za
17Standardi dobre prakse u Hrvatskoj. za?titu obitelji, materinstva i mlade?i,
Temeljem razgovora u fokusnim grupama sa Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za
stru?njacima razli?itih struka i pozicija prevenciju poreme?aja u pona?anju djece i
provedena je analiza te su dobiveni mladih. Ba?i?, J., Feri? ?lehan, M. i
rezultati koji ukazuju na standarde dobre Kran?eli? Tavra, V. (2007). Zajednice koje
prakse preventivnih programa u Hrvatskoj: brinu. Model prevencije poreme?aja u
Standardi prema iskustvu naru?itelja. pona?anju: Strategijska promi?ljanja,
Standardi prema iskustvu ponuditelja. resursi i programi prevencije u Istarskoj
Obvezatna obilje?ja dobrog programa: ?upaniji. Pula-Zagreb:
Potrebe (obuhvat, relevantnost, podru?je) Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Ciljevi (teorijska i prakti?na na?ela, Sveu?ili?ta u Zagrebu i Centar za
uskla?enost s postoje?om praksom) prevencijska istra?ivanja. Franji?, H.,
Korisnici Aktivnosti (plan, tro?kovi) Lada, J. i Vla?i?. V. (2006.) Program
Tro?kovi i financiranje Kvaliteta programa prevencije poreme?aja u pona?anju i
Kredibilitet udruge Doprinos ostvarenju funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi
nacionalnog programa Inovativnost programa na podru?ju grada Zagreba. U: Prevencija
Ispunjavanje kriterija Evaluacija poreme?aja u pona?anju – stanje i
natje?aja Financijska opravdanost programa perspektive. Zagreb: Grad Zagreb,
Supervizija Sudjelovanje volontera u Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za
programu. Obvezatna obilje?ja dobrog prevenciju poreme?aja u pona?anju djece i
programa: Aktualnost teme Istra?enost mladih. Gali?, R. i Koren Mrazovi?, M.
potreba Jasno definirani ciljevi i (2009). Prevencija poreme?aja u pona?anju
o?ekivanja Dobro definirana korisni?ka – stanje i perspektive. Zagreb: Grad
skupina Aktivnosti primjerene dobi i Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike
interesima korisnika Sveobuhvatnost i Hrvatske za prevenciju poreme?aja u
primjenjivost Tim kvalificiranih pona?anju djece i mladih.
KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM.ppt
http://900igr.net/kartinka/anglijskij-jazyk/koncepcija-prevencije-drutveno-neprihvatljivog-ponaanja-u-radu-s-obiteljima-i-djecom-pod-rizikom-122155.html
cсылка на страницу

KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM

другие презентации на тему «KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM»

«Курсы английского» - mist. Я работаю в Пашской средней школе учителем английского языка 9 лет. Weather”. skilled. Profession”. Family. Формы работы: индивидуальная, парная, групповая. Школа. Достопримечательности. Education”. descendant. lecture. «Английский для общения». Много времени уделяю внеклассной работе. counter.

«Неличные формы глагола» - Translate into english. Answer the questions. Use the gerund or the infinitive. Начинать. Причастие. Синтаксические функции герундия в предложении. Герундий с определенными предлогами. Choose the correct word. Герундий. Причастие прошедшего времени. Грамматические особенности. State the syntactic function of the infinitive.

«Степени сравнения прилагательных» - (Маленький). Заполните таблицу. Как изменяются прилагательные в английском языке? Непроизносимая немая "е" опускается и прибавляется -er или -est: smaller bigger stronger. В каких случаях образования степеней сравнения необходимо удваивать согласную? (Самый маленький). Особенности правописания степеней сравнения прилагательных.

«История развития английского языка» - Английский. Хронология событий. Типы языка. Слова. Животноводство. Синонимы. Французские заимствования. Язык. Греческие слова. История развития английского языка. Официальный язык. Варианты языка. Словарный состав. Этапы развития английского языка. Наши дни. Ирландия. Латинские слова. Родословная языков.

«Stonehenge» - Строители Стоунхенджа не умели читать и писать. И мы не знаем, как Стоунхендж был построен. About 4.600 years ago-or maybe-the Stone Age inhabitants of Britain started building an enormous stone structure. They started to build Stonehenge in about 1.000 B. C. and finished it 600 years later. The people who started Stonehenge were primitive.

«Sydney» - Climate. Buildings and architecture. Infrastructure. Education. Surfing at Bondi Beach. History. Sydney. Culture. Different festivals. The National Institute of dramatic art. Sport and outdoor activities. Tourism. Entertainment and performing arts. New south wales.

Без темы

661 презентация
Урок

Английский язык

29 тем
Картинки
900igr.net > Презентации по английскому языку > Без темы > KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM